Otvaranje Firme – Postupak
Pre svega, u zakonu o privrednim društvima ne može se naći reč „firma“. Zakonski termini su sledeći:
- Preduzetnik
- Komanditno društvo
- Ortačko društvo
- Društvo sa ograničenom odgovornošću
- Akcionarsko društvo
Kako otvoriti firmu?
Bez obzira na to šta odlučite da osnujete znajte da „kako otvoriti firmu“ nije bauk. Za otvaranje firme potrebno je proći kroz sledeći proces. Najpre je potrebno da podnesete Registracionu prijavu. Rešenje o registraciji se dobija u Agenciji za privredne registre (APR) ili u opštini ukoliko ona ima dozvolu od APR-a, odnosno potpisan ugovor sa APR-om. Agencija će Vam izdati rešenje o registraciji u roku od 5 dana od podnošenja zahteva.
U slučaju da registraciona prijava za otvaranje firme nije pravilno popunjena, ili postoje neki nedostaci, APR će odbiti Vašu prijavu, kao i navesti zbog čega ste odbijeni i uputstvo kako da te nedostatke otklonite. Zato je jako bitno da unapred pripremite svu potrebnu dokumentaciju i pravilno i potpuno popunite Vašu registracionu prijavu. Ukoliko je Vaša prijava odbijena, imate rok od 30 dana da ponovite prijavu pozivajući se na isti broj, uz neophodnu doplatu od 50% od inicijalne takse.
U rešenju o registraciji firme se nalazi Vaš poreski identifikacioni broj (PIB) koji Vam je neophodan za sve poslovne transakcije. PIB Vam dodeljuje Poreska uprava, a prijavu poreskoj upravi obavlja APR umesto Vas.
Rešenje o registraciji dobijeno od APR-a je potrebno odneti pečatorescu i banci kako biste dobili pečat i otvorili poslovni račun. Iako zakonom niste u obavezi da posedujete pečat, većina institucija ga i dalje zahteva. Da biste izradili pečat, potrebno je da pečatorescu dostavite kopiju Rešenja o registraciji, kao i da mu date original na uvid. Otvaranje računa u banci je poseban proces za svaku od banaka, pa je potrebno da se raspitate koje usluge koja banka priža, a nakon toga i koji su to uslovi koje Vaša odabrana banka zahteva. U svakom slučaju, koju god banku da izaberete, moraćete da dostavite original OP obrasca, kao i da overite pečatom svu potrebnu dokumentaciju. Takođe, Agencija za privredni registar podnosi prijavu o postojanju firme fondovima za penziono i zdravstveno osiguranje i prijavljuje Vas kao osiguranika.
Ukoliko Poreska uprava ili Banke ustanove da nešto nije u redu sa podacima koje si naveo u dokumentaciji prilikom prijave u APR-u, Agencija će Vas obavestiti o tome, a prijavu kod tih ustanova ćete morati da podnesete sami. Morate, takođe, imati u vidu da nećete moći da se prijavite u fondovima za penziono i zdravstveno osiguranje ukoliko nemate PIB, što znači da je jako bitno da pravilno popunite svu dokumentaciju i u potpunosti dostavite sve što je potrebno.
I eto odgovora na pitanje „kako otvoriti firmu“, zaista nije veliki bauk, kako je inače predstavljeno, zar ne?
Koja dokumenta su potrebna za otvaranje firme?
Pre podnošenja Registracione prijave, za otvaranje firme je potrebno da nabavite i popunite određenu dokumentaciju koja varira u zavisnosti od toga koji oblik organizovanja odlučite da otvorite, kao i da overite svoj potpis pred nadležnim organima za overu – opštine ili suda. Neka dokumenta je potrebno izvaditi u više originalnih primeraka, pošto se zahtevaju na više različitih mesta. Nemojte da zaboravite da prilikom overe dokumenata jedan original uvek mora da ostane kod organa koji je nadležan za overu.
APR Obrasci
Za osnivanje firme će Vam biti potrebni sledeći obrasci:
- Registraciona prijava (osnovni obrazac za otvaranje firme, može se preuzeti sa sajta APR-a ili se popuniti na licu mesta),
- Dokaz o uplati naknade za osnivanje,
- Kopija lične karte ili pasoša lica koje je osnivač,
- Ukoliko delatnost za koju se registrujete zahteva saglasnost nekog organa, potrebno je podneti i tu saglasnost.
Za registraciju privrednog drustva, potrebna su, pored navedenih, i sledeća dokumenta:
- Osnivački akt, sa overenim potpisima osnivača,
- Potvrda od banke da je osnivač uplatio novčani ulog na privremeni račun,
- Ukoliko zastupnik nije određen osnivačkim aktom, potrebna je i odluka o njegovom imenovanju,
- Ukoliko društvo ima i nadzorni odbor, a oni nisu imenovani osnivačkim aktom, potrebno je dostaviti odluku o imenovanju predsednika odbora i njegovih članova,
- Dokaz o uplati naknade potrebne za dobijanje matičnog broja,
- Overen potpis zastupnika, koji se popunjava na odgovarajućem obrascu i overava u opštini ili sudu.

Vrste Preduzeća – organizacioni tipovi
Kako otvoriti firmu može svako, to ipak nije za sve. Otvaranje firme znači da ste spremni na veliku odgovornost koju to nosi, odgovornost prema zaposlenima, prema tržištu i državi. Za osnivanje firme će Vam biti potrebno znanje i o tipovima firmi koji postoje da biste znali koji tip najviše odgovara Vašim mogućnostima i potrebama Vašeg poslovanja.
Preduzetnik
Preduzetnik je registrovano fizičko lice koje sve delatnosti, koje su dozvoljene zakonom, koje obavlja, obavlja radi sticanja dobiti. Preduzetnik je u potpunosti vezan za svoje preduzeće i za njega odgovara svom svojom imovinom. Imovina preduzeća i imovina preduzetnika su nerazdvojive i sva imovina, prava i obaveze pripadaju i odnose se na preduzetnika.
Prednosti:
- Niski troškovi osnivanja
- Jednostavnost forme
- Fleksibilnost i lako uvođenje promena
- Nema dvostrukog oporezivanja, samo preduzetnik se oporezuje
Nedostaci:
- Finansiranje, teže je doći do veeg kapitala i mogućnosti kreditiranja su ograničene
- Rizik, preduzetnik snosi celokupnu odgovornost (neograničena odgovornost)
- Nasleđivanje se teško sprovodi, te je trajnost preduzeća dovedena u pitanje
Ortačko društvo
Ortačko društvo predstavlja tip preduzeća organizovano od strane dva ili više fizičkih ili pravnih lica radi obavljanja određenih poslova pod zajedničkim imenom i čiji je krajnji cilj sticanje profita.
U ortačkim društvima svi članovi imaju neograničenu solidarnu odgovornost za sve obaveze ortačkog društva. Udelom među ortacima slobodno raspolažu ortaci među sobom.
Komanditno društvo
Komanditno društvo predstavlja društvo više lica koji obavljaju neku delatnost pod zajedničkim imenom u cilju sticanja profita. Razlika između Komanditnog društva i Ortačkog društva je u tome što osnivanje firme u vidu Komanditnog društva obavljaju bar jedan ortak koji ima neograničenu obavezu prema poveriocima društva i barem jedan koji odgovara ograničeno, do visine sopstvenog uloga u društvu. U Komanditnom društvu postoje dve vrste lica, komplementari i komanditori.
- Komplementari vode poslovanje celokupnog društva i za njega odrovaraju neograničeno, celokupnom svojom imovinom, isto kao ortaci u Ortačkim društvima.
- Komanditori ne učestvuju u vođenju društva i za obaveze društva odgovaraju ograničeno, u visini svog uloga.
Prednosti:
- Nezavisnost menadžmenta od promene ortaka,
- Poreske pogodnosti,
- Ograničena odgovornost itd.
Društvo sa ograničenom odgovornošću
Društvo sa ograničenom odgovornošću predstavlja društvo kapitala. Predstavlja prelazni oblik između ortačkih i akcionarskih društava. Prednosti u odnosu na akcionarsko društvo su u tome što je nivo formalnosti procedura i unutrašnje organizacije u društvima sa ograničenom odgovornošći znatno manji. Zbog toga osnivanje doo uopste nije loša ideja.
Ulozi članova ovog društva predstavljaju početni kapital preduzeća, a članovi stiču svoja upravljačka prava srazmerno sa visinom svog uloga namenjenog za osnivanje doo. Takođe, članovi Društva sa ograničenom odgovornošću za obaveze društva odgovaraju samo do visine svojih uloga. Udelima članova se može trgovati.
Sva Društva sa ograničenom odgovornošću u svom nazivu sadrže sufiks d.o.o.
Akcionarsko društvo
Kapital akcionarskog društva je podeljen na određen broj akcija, a sve akcije imaju jednake iznose. Vlasnici preduzeća koje predstavlja Akcionarsko društvo su akcionari. Kupovina i prodaja akcija se vrši na tržištu kapitala. Sva Akcionarska društva u svom nazivu sadrže sufiks a.d.
Akcionarsko društvo ima gomilu prednosti u odnosu na prethodno navedene tipove organizovanja preduzeća. Pre svega, mnogo je lakše doći do velikog početnog kapitala pošto Akcionarsko društvo omogućava da se veliki iznos kapitala dobija iz velikog broja manjih uloga. Akcionari, kao vlasnici akcija društva, imaju određena prava, u odnosu na svoj udeo u ukupnom kapitalu, a odgovaraju za delatnosti preduzeća samo u visini svog uloga. Neka od prava akcionara su sledeća:
- Pravo na dividendu koja predstavlja deo od ukupnog profita koji se isplaćuje vlasnicima akcija
- Pravo na deo novca iz likvidacione mase ukoliko je preduzeće likvidirano
- Pravo na učestvovanje u donošenju odluka (odnosi se uglavnom samo na izbor uprave preduzeća)
Akcionarska društva predstavljaju dominantan oblik organizacije preduzeća zbog navedenih, a i mnogih drugih prednosti. Jako velika prednost je i ta što je uprava i vlasništvo preduzeća odvojeno, naime, akcionarskim društvom rukovodi profesionalni menadžment koji biraju akcionari i koji direktno odgovara akcionarima za sve svoje postupke.
Nakon što ste osnovali vašu firmu naredni korak je da pronađete kvalitetan kadar koji će vašem poslovanju biti garant svetle budućnosti. Omladinska zadruga je rešenje svih potencijalnih problema koji mogu pratiti potragu za odgovornim radnicima.